sitotisak…
SITOTISAK
Ova tehniha vrši se nanošenjem boja na tkaninu koja je predmet tiska. Pogodna je za izrazito velike serije iste vrste tiska gdje je posebno konkurentna cijenom. Za svaku boju pojedinačno potrebno je izraditi film pomoću kojega se snima sito te se hladnim nanosom boje prenosi na tkaninu. Obzirom da snimanje sita utječe na kalkulaciju, ova vrsta tiska nije isplativa za male serije otisaka. Sitotisak koristimo u slučaju da imamo potrebe za velikim serijama identičnog tiska. Primjenjiv je najčešće kao tisak na majice, tisak na jakne, tisak na šuškavce, tisak na radnu odjeću, tisak na kute, tisak na košulje, tisak na zaštitnu odjeću i sl. Može se raditi u jednoj ili više punih boja.
U odnosu na druge tehnike tiska, sitotisak ima mogućnost nanošenja različitih debljina slojeva bojila, tako da konačni otisak na predmetu može biti reljefan. Otisak odlikuje dugi vijek trajanja u svim uvjetima korištenja, te velika pokrivnost. U usporedbi s drugim tehnikama tiska, kvaliteta sitotiska nije velika, zbog nepravilnog oblika reproduciranih rasterskih točkica. Tisak se može raditi na ravnim oblicima, a zbog fleksibilnosti tiskovne forme i na zakrivljenim oblicima, te raznim materijalima, tako da sitotisak ima široku primjenu, posebno kod gotovih proizvoda. U tekstilnoj industriji je praktično nezamjenjiva tehnika tiska na tekstilne predmete, kako direktno na tekstil tako indirektno na transfer papir s kojega se poslije otisak termo prešama prenosi na tekstil pod utjecajem visoke temperature. Ovisno o vrsti materijala na koji se tiska, koriste se bojila pogodna za taj materijal. Tisak se ostvaruje na način da se bojilo strugačem (rakelom) potiskuje kroz tiskarsku formu koja je izrađena od svile i zategnuta na drveni ili aluminijski okvir. Svila može biti različite gustine, zavisno od materijala na kojem se tiska i od bojila kojim se tiska. Ovisno o gustini niti svila propušta više (uz manje kvalitetan otisak) ili manje bojila (uz više kvalitetan otisak). Osim ručnog načina tiska, postoje i strojevi za sitotisak, kako jednobojni tako i višebojni, te poluautomatski i automatski. Izvor WiKi